Prijava
hr-HRen-US
Zatvori Otvori

IVAN MEŠTROVIĆ

(Vrpolje, 15.kolovoza 1883. - South Bend, Indiana, SAD, 16. siječnja 1962.)

Svjetski poznat hrvatski kipar, tvorac više arhitektonskih i književnih djela, sudionik važnih političkih događanja

Djetinjstvo proveo u selu Otavice pokraj Drniša, čuvajući ovce i dubeći u drvetu i kamenu; kad je zamijećena njegova likovna darovitost počeo je raditi u klesarskoj radionici Harolda Bilinića u Splitu, a potom je poslan u Beč gdje je završio studij za vrijeme kojega je napravio znameniti Zdenac života (postavljen ispred Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu).

Izlažući od 1903. do 1910. s bečkom umjetničkom grupom Secesija, mladi je Meštrović stekao punu afirmaciju. Većina njegovih ranih djela simboličkog je značenja, anakon prve izložbe (1905.) postaje veoma popularan te sudjeluje na svjetskim izložbama.

U njegovu atelijeru u Parizu nastaju radovi epske naglašenosti: mit i simbol bili su tada dio ne samo nacionalne nego i europske, osobito secesijske duhovne klime, takvi radovi izloženi u Beču i Zagrebu (1910.) izazvali su veliko zanimanje i na svjetskoj izložbi 1911. u Rimu, gdje dobiva prvu nagradu za skulpturu.

Poslije Prvog svjetskoga rata vratio se u Zagreb (1922.) i postao profesorom na Visokoj umjetničkoj školi te gradi atelijer, današnji Atelijer Meštrović, memorijalni ambijent sa stalnim postavom umjetnikovih djela; ljetne mjesece provodi u obiteljskoj palači, napravljenoj 30-ih godina 20. st., danas Galeriji Ivana Meštrovića u Splitu.

Meštrović putuje po cijelomu svijetu i izlaže svoja djela, tako su u Chicagu postavljene njegove dvije konjaničke skulpture - spomenik Indijancima (1928.); svojom brojnošću, pojedinačnom osmišljenošću i prostornom komunikativnošću javni spomenici čine cjelovito poglavlje njegove umjetnosti

Za vrijeme Drugoga svjetskoga rata Meštrović odlazi u Rim (1942.), potom u Švicarsku (1943.), a skrasio su 1947. u Sjedinjenim Američkim Državama, tamo se posvetio pedagoškom radu na Sveučilištu u Syracusi, država New York, zatim na Sveučilištu Notre Dame u South Bendu, Indiana; godine 1954. dovršava ciklus drvenih reljefa, započet gotovo četrdeset godina prije, na temu Kristova života, a sve to daruje za postav u kapeli Sv. Križa u Kašteletu u Splitu

Meštrović nije samo kipar i arhitekt, on se bavio i pisanjem: objavio je traktat Moji razgovori s Michelangelom (1926.), sjećanje Nekoliko uspomena na Rodina (1937.) te knjigu Uspomene na političke ljude i događaje (Buenos Aires, 1961.; Zagreb 1969.) .

Ivan Meštrović poklonio je hrvatskomu narodu većinu svojih djela (1952.): objekte u Zagrebu i Splitu te crkvu Presvetog Otkupitelja u Otavicama (u kojoj je prema vlastitoj želji i pokopan). Godine 1991. na temelju darovnice osnovana je Fundacija Ivana Meštrovića.